Srce Bukovice - Koza otkrila nalazište tartufa u Bukovici

Tartuf, bila je prva asocijacija Jaramaza, a da se stvarno radi o crnom tartufu, vrsti izvrsnog okusa, potvrđuje i Romano Božac, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i najbolji hrvatski stručnjak u poznavanju gljiva

Tko jednom upozna Bukovicu, svu njenu osebujnost i daruje joj svoje srce više je nikada ne napušta. Neka nevidljiva nit puna magneta vuče sve jače i jače preko livada, procjepa i vrtača, ogoljelog krša pa sve do padina Velebita. Tamo vas čekaju dvije smaragdne ljepotice Zrmanja i Krupa koje vrtoglavo jure uzbudljivim kanjonima. Ponad njih mozaik biološke raznolikosti, šumska staništa ispresjecana planinskim travnjacima i pašnjacima, te stijene, špilje i točila sa brojnim endemičkim svojtama.

Na cijelom Velebitu raste više od 2000 biljnih svojti, od čega 70 -ak endema.

Sve navedeno dosad ljubiteljima prirode je, vjerojatno, manje-više poznato, ali - pazi sad!

Zahvaljujući jednoj kozi, hrvatske - šare pasmine tom bogatom Carstvu biljnog svijeta danas možemo pridodati još jedno Carstvo, Carstvo Fungi, odnsono crni ljetni tartuf. Da, dobro ste pročitali - tartuf.

Svjedočanstvo pastira Jovančevića

Početkom mjeseca studenog Slavko Jovančević ( 60 g. )iz Krupe je kao i obično pošao sa stadom na ispašu. Kozama se baš nije svidjela ispaša na suhim travnjačkim pašnjacima uz rijeku Krupu pa su krenule prema šumskom dijelu u kojem prevladava hrast i crni grab.

Pastir ih je pomno pratio, jer nikad se ne zna kada može naletjeti vuk i tada je primjetio kako jedna koza uporno kopa prednjim nogama.

- Najprije je kopala desnom nogom, a potom lijevom, kaže pastir Jovančević, te nastavlja priču: - Ja sam je promatrao, a ona je i dalje uporno kopala. Nisam je uznemiravao i čekao sam što će se dogoditi, a tada sam primjetio kako slasno jede, potom opet kopa...

Postao sam nestrpljiv pa sam joj prišao.

U tom momentu koza je upravo izbacila nešto crno. Brzo sam zgrabio taj komad i nikad neću zaboraviti, kaže Slavko, kako me je tad pogledala, kao da mi hoće reći:-" Vrati. To je moje!"

Ali- vidi vraga! Koza je potom brzo krenula dalje i opet počela kopati, nastavlja pričati Slavko, i izbacivati "crne komade", a ja sam kupio jer pretpostavljao sam, ako koza jede sigurno je dobro.

Poziv veterinaru Jaramazu

Tada sam primjetio da je stado nestalo i morao sam prekinuti tu igru, kaže Slavko pa nastavlja: - Odmah sam nazvao našeg veterinara iz Obrovca, Branka Jaramaza, ispričao mu događaj, a Branko je već nakon uru došao. Već na prvi pogled Brankova prva asocijacija bila je tartuf, ali oprezan i temeljiti veterinar nije htio ništa tvrditi dok se ne izvrši stručna analiza.

- Gljiva je došla do mene, a tada je nastavila put do Zagreba gdje je sudjelovala na raznim tulumima, izložena raznim stresovima i u gotovo degradiranom stadiju konačno se našla na Agronomskog fakultetu, Zavoda za specijalno stočarstvo, profesora Romana Božca, najboljeg hrvatskog stručnjaka u poznavanju gljiva.

Potvrda profesora Božca

Profesor je potvrdio pretpostavku da se radi o crnom tartufu - Tuber Aestivum, vrsti izvrsnog okusa. Kako je za razvoj tartufa od iznimne važnosti ravnoteža između prirodnih uvjeta, kemijskog sastava i vlage tla, vremenskih prilika, te simbiotske biljke i bez temeljitih analiza područja Krupe, svi navedeni čimbenici upotpunoma odgovaraju za razvoj crnog ljetnog tartufa. Tlo je kamenito, vapnenasto i vodopropusno, dok su dublji slojevi prilično čvrsti, što pomaže korijenju simbiotskih biljaka da se razvije bliže površini zemlje, a ono tartufima. Stoga, ne čudi da je koza s lakoćom iskopala cca 2,5 kg tartufa ispod simbiotskih biljaka, hrasta i crnog graba. Taj čudnovat, tajnovit i pod zemljom sakriven gomolj, bez nadzemne biljke pronašla je koza, dok ga u svijetu pronalaze uz pomoć posebno dresiranih, veoma skupih pasa - tartufara. Budući tartuf otkrivaju psi na osnovu intenzivnog i neponovljivog mirisa, pretpostavljamo da je i kozu primamila upravo ta osobina tartufa, a kada ga je kušala postala je ovisnik, kao i čovjek.

Da čovjek postaje ovisnik, kao u svakom grijehu postoje spisi još iz doba Pinija Starijega iz 1. st. pr. Krista, a potom iz Srednjeg vijeka pa sve do današnjih dana i Istrijana, naših najvećih proizvođača tartufa. Nadamo se da će oduševljenje koje je zahvatilo sve nas uključene u ovo izuzetno zanimljivo otkriće potrajati, da pronađeni tartufi nisu jedini, te da će se područje pronalaska proširiti.

Kako je prof. Božac najavio svoj dolazak, tako je i održao obećanje. Poveo je i svog psa tartufara po imenu Goto., Iako je tek godina dana on se vrlo brzo snašao u vrletima Bukovice, pa i u šumama uz rijeku Krupu. Najprije je obilježio teritorij potencijalnog nalazišta, a potom počeo njuškati od hrasta do hrasta. Kad je osjetio miris brzo je počeo kopanje i već nakon nekoliko trenutaka - tartuf se našao u njegovim ustima.

Promatrajući sve to profesor Božac nije krio zadovoljstvo viđenim. - Iako je prošlo vrijeme ljetnih crnih tartufa iznenađen sam da ih još ima. Sada dolazi vrijeme bijelog tartufa, koji je još kvalitetniji i na tržištu puno skuplji, rekao je Božac

još jednom potvrdivši da je u Bukovici, uz ostale fenomene, uspijevaju i tartufi. A, koliko to može biti značajno za gospodarsku i turističku valorizaciju ovog kraja tek uzgredno je dodao podatak da, primjerice, kilogram bijelog tartufa na tržištu stoji čak 750 eura!

TARTUF - NAJČUVENIJI AFRODIZIJAK
Što je tartuf. Tartuf, ili gomoljača ( lat. Tuber), rod gljiva iz porodice Tuberacea. Tartuf je opći naziv za plodonosno tijelo - plodište gljive ( sporocarp) koja raste pod zemljom na dubini od 10 - 30 cm, zbog čega ih je teško pronaći. Podjela tartufa na različite vrste temelji se ponajprije na morfološkim karakteristikama kao što su: ornamentika ( razgranate bijele šare), izgled plodišta, miris( osobit, vrlo jak, sličan češnjaku ) i okus. Trenutno u svijetu postoje 63 vrste gljiva klasificiranih kao Tuber. Samo je 9 od 25 vrsta koje su jestive, a 4 se najčešće mogu naći u prodaji. Za proizvodnju dragocjenog sporocarpa, tartuf mora živjeti u simbiozi s drvećem s tim da bijeli tartuf ima veći broj simbiotskih biljaka od crnog, a ipak njegova je cijena na tržištu puno veća. Tartuf je kralj kulinarstva.Osim vrhunske gastronomije tartufima se pripisuju i afrodizijačka svojstva. Nosi epitet najčuvenijeg afrodizijaka intenzivnog i neponovljivog mirisa od trpeze St. Rimljana pa do danas.