Mještani Ražanca ogorčeni su zbog divljeg deponija koji se nalazi
neposredno iznad naselja, a koji,
osim što stvara ružan prizor
devastiranog okoliša, sadrži i vrlo opasne i ekološki neprihvatljive
materijale kao što je azbest u salonitnim pločama – ternitama, staklena
vuna, zatim ostaci strojeva s raznim uljima i mazivima, i tko zna što
još ispod naslaga raznovrsnog odbačenog građevnog materijala.
- Očajni smo jer ovaj se otpad doslovno nalazi
“iznad glava“ mještana, na površini većoj od hektara, na koso nagnutoj
terasi s koje se kiša slijeva prema naselju i sve nas truje otrovima
ispuštenim u okoliš.
Osim hrpa azbestnih tvari i opasnog otpada, tu su i tone građevnog
materijala koje nagrđuju okoliš. Nije nam jasno zašto općinske vlasti
ništa ne poduzimaju, iako su upozorene na neprihvatljivost toga stanja,
osobito zato što se u blizini nalazi i vodosprema iz koje se čitav
ražanački kraj opskrbljuje pitkom vodom, a pokraj divljeg odlagališta
vodi i prometnica prema naselju, osiguravajući turistima zaista porazan
prizor devastacije – kaže mještanin nezadovoljan takvim stanjem.
Obilaskom terena vidljive su goleme količine
odbačenih salonitnih ploča, u manjim i većim hrpama. U ražanačkom kraju
desetljećima se upravo salonit koristio kao glavni materijal za
pokrivanje krovova, jer se zbog relativno jednostavne montaže, čvrstoće
i mogućnosti pričvršćivanja za krovište pokazao kao idealno rješenje
protiv bure, koja u Ražancu zna puhati orkanskom jačinom.
Salonitne ploče- glavni problem
Sada su te iste salonitne ploče postale glavni
problem Ražanca, jer su odbačene u prirodi, zbog udjela azbesta u
svojem sastavu, opasan ekološki zagađivač.
Pitanje je koliko su mještani toga svjesni, budući da se nove hrpe i
hrpice salonita pojavljuju svakim novim danom na ražanačkom deponiju,
koji je iz mjeseca u mjesec sve širi i natrpaniji, a isto je tako
pitanje i što vlasti čine u rješavanju tog problema.
- Planiramo divlji deponij sanirati tako što ćemo salonit i staro
željezo odvesti na deponij, a kameni, odnosno građevni materijal,
poravnat ćemo i zatrpati na divljem deponiju. Ovaj problem postoji i mi
ga ne zataškavamo, ali rješenje nije moguće baš tako lako naći. Sve to
što je dovezeno na deponij nije dovezao nitko sa strane, nego mi
mještani sami sebe zatrpavamo. Ja sam zatražio da se za deponij
građevnog materijala nađe druga lokacija, ali još ne znamo koja je to –
kaže načelnik općine Ražanac Dragutin Miočić.
Hoće li za sada deponij biti zatvoren za daljnja odlaganja, Miočić nije
mogao potvrditi, jer se, kako kaže, građevni materijal negdje mora
deponirati, a nova lokacija nije pronađena.
Financijski problemi
U proračunu za ovu godinu Općina je odredila samo 100 tisuća kuna za zbrinjavanje deponija. I Miočić se slaže da je to premala svota s obzirom na razmjere zagađenja.
- U intenzivnim smo dogovorima s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o načinu sanacije. Tražit ćemo i financijsku pomoć Fonda jer je problem velik. Ipak, mogu jamčiti da ćemo do konca godine divlji deponij potpuno sanirati – zaključuje načelnik.
|
Komantari (0)
Reci Prijatelju
Print
