Zapušteni grad bez strategije razvoja

Tužna je jesen u Obrovcu. Gradić u na obali rijeke Zrmanje utonuo je, već početkom jeseni, u pravi zimski san, ali ni ljeta u ovom gradiću nisu ništa življa. Ono malo Obrovčana, u subotu ujutro nisu se dali vidjeti na ulicama. Tek pokoja mama s kolicima i stalni gosti obrovačkih kafića. Dućani rade, cvjećarna, ljekarna, banka... Ali gužve nema, ni u banci, ni na ulicama ovog lijepog, ali zapuštenog i vremenu prepuštenog grada.

Opalo prometno značenje

Na području grada Obrovca nalazi se 12 naselja: Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad.

Wikipedija kaže da se Obrovac nalazi na rijeci Zrmanji, 12 kilometara od njenog ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Malog Alana i Prezida koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje je znatno opalo izgradnjom autoceste kralja Tomislava, autoceste Zagreb – Split.

Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.

Na službenim stranicama Grada Obrovca piše kako sva djeca imaju besplatan boravak u desetosatnom dnevnom programu te kako roditelji djece s područja Grada Obrovca ne moraju plaćati dječji vrtić.

Na obrovačkoj web stranici

- Grad Obrovac za dječji vrtić godišnje izdvaja 1,1 milijun kuna. Roditelji su za jedno dijete mjesečno plaćali 500 kuna a za dvoje djece po 400 kuna. Sad je to već prošlost, sva djeca imaju besplatan boravak u 10-satnom dnevnom programu. Obrovački dječji vrtić pohađaju 42 djeteta, stoji na obrovačkoj web stranici i onda još nadugo i naširoko o tome kako je "uz roditeljski dom dječji vrtić ona sredina koja svojim djelovanjem omogućuju zdrav rast i razvoj djeteta u predškolskoj dobi. Boravkom u vrtiću dijete postaje svjesnije svojih sposobnosti, odnosno onoga što ono samo može. Uz pomoć odgojiteljica ono usvaja znanja koja su u skladu s njegovom dobi i postaje samostalnije....".

Kliknemo dalje na dokument "Strategija razvoja". Nema ništa. Strategije nema, ali zato o vrtiću, što je za svaku pohvalu, cijela stranica.

Strategija nedostaje, ali možda je to tek bila omaška administratora web stranice. No, bila greška ili ne, Obrovac polako ali sigurno izdiše. Krajnje je vrijeme da se netko u tom Gradu trgne i pokrene. Od povijesti obrovačke neka krene i vidjet će da puno toga ovaj grad na Zrmanji može dati, samo mu treba dati priliku.

Kruševo najveće naselje

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Obrovca živi 3.387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1.055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo s 1.078 stanovnika.

Prvi spomen Obrovca u pisanim ispravama datira iz 1337. godine, a 1527. - Obrovac zauzimaju Turci, a nakon njih 1647. godine Obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani.

* 1687. - Serdar Stojan Janković trajno protjeruje Turke iz Obrovca

* 1848. - Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske

Obrovac je poznat po jednom od najvećih gospodarskih promašaja komunističkog razdoblja, tvornici Jadral (pogon za preradu glinice).