Zbog hrvatskog iseljenika iz Argentine uveden dan koji se 1. rujna obilježava u Južnoj Americi

| Friday, 01.09.2017, 05:38 AM |

Životni put od Huma, preko Zagreba, potom tragika i patnja egzila okrunjen je višestrukim profesionalnim uspjehom i plodovima u Argentini znanstvenika Zlatka Aurelia Tanodija (Breznički Hum kraj Varaždina, 1. rujna 1914. - Córdoba, 14. srpnja 2011.).

Živio je u Cordobi u Argentini, a stvarao diljem Amerike. Tijekom tridesetljetne karijere hrvatski arhivist i povjesničar Zlatko Aurelio Tanodi odlikovan je, uz ostala prestižna odličja, i Časnom medaljom zasluga Peruanskog generalnog arhiva u ime tamošnje Akademije znanosti prigodom proslave 185. obljetnice nezavisnosti Republike Peru. Organizator i promotor arhivističke struke u čitavoj Latinskoj Americi Tanodi dobio je imenovanjem Dana arhivista Južne Amerike za života zasluženi biser na kruni vlastitih znanstvenih postignuća.

Tanodijev životni put započeo je 1. rujna 1914. u Humu i već u studentskim danima na Sveučilištu u Zagrebu odveo je nadarena povjesničara u svijet tajnovitog arhivskog gradiva domovine mu Hrvatske. Rezultat toga istraživačkoga puta je doktorska disertacija Zagrebačka Zlatna Bula obranjena 1944. Doktorska disertacija iz povijesti u vihoru Drugog svjetskog rata Hrvatu dr. Zlatku Tanodiju nije donijela zasluženu znanstvenu karijere već biva nepravedno izgnan od strane Narodnooslobodilačke vlasti Jugoslavije iz Hrvatske.

Emigrant Tanodi u Južnoj Americi, nakon trnovitog izbjegličkog puta, našao je mir i slobodu, a uskoro po dolasku i prve poslove. S vremenom je tridesetogodišnji intelektualac Tanodi u egzilu osnovao svoju obitelj u kojoj su rođena djeca, te počeo zalaziti u argentinske arhive i osvajati stručnu javnost arhivističkim sposobnostima i erudicijom u arhivskoj službi ne samo u Argentini nego u drugim državama Južne Amerike.

Uvršten je u Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina te nedavno objavljenu Enciklopediju Hrvatskog zagorja.